Ne znam da li je taj običaj stvarno postoji ili sa godinama više obraćam pažnju na neke stvari, ali mi se čini da se danas uglavnom raspravlja o svemu i svi imaju neko svoje mišljenje.
Jedna od najčešćih rasprava koje slušam je na temu jezika kojim govorimo i kojim se služimo. Svaki dan vam prijeti opasnost da će vas neko ispraviti i opomenuti da se nešto ne kaže tako, da je to istočna ili zapadna varijanta, da prije možda niste tako govorili i slično. Lično imam problem zbog toga što ne znam kojim jezikom govorim. Školu sam završila učeći srpskohrvatski i hrvatskosrpski, čitajući i pišući ravnopravno latinicu i ćirilicu. Nekako mi je bilo normalno da znam obe varijante, da znam i za vlak i za voz, da znam gdje je ćošak i gdje je kut. Smatrala sam se zbog toga bogatijom i pametnijom.
Sad su došla neka vremena u kojima te ljudi procjenjuju na osnovu toga kako govoriš. Kad odeš u zapadno susjedstvo poželjno je tražiti kavu. Sreća pa odavno pijem samo Nes i tako naručujem ovaj crni napitak. Mada me ne bi iznenadilo da u nekoj kavani pored mora čujete: „De mi, bona, kavu sa šlagom!“ Prije par godina sam u Beogradu htjela popiti napitak koji je u cjenovniku nazvan „domaća kafa“. Kad sam tražila tu domaću, konobar me pitao: „Misliš tursku?“
Prije par godina sam prijateljici iz Pule rekla da nije normalna nakon što me sva zbunjena pitala: „A vi ovdje govorite ekavski?“ Pročitala je na autobuskom stajalištu tablu na kojoj je pisalo „Samo za vozila gradskog javnog prevoza“. Prevoz je, valjda, riječ na ekavskom, ijekavska varijanta je prijevoz. Od tad je prošlo nekih par godina i ne znam više koliko puta mi se desilo da kažem i sama neku takvu novotariju. Nekad se sama sebi začudim, nekad me drugi pogledaju čudno (kao „vidi nje“), a nekad i ne primijetim. Još češće se dešava da udrobim sve varijante. Nekad jedem pasulj sa hrenovkama a nekad grah sa viršlama. I velika većina razumije šta jedem. A oni koji to kao „ne razumiju“ bi najvjerovatnije voljeli da budem gladna.
2 comments
megadeth says:
Jun 8, 2009
Prevoz je istocna varijanta ekavska, jekavska i ijekavska. Prijevoz je zapadna ijekavska varijanta. Sto se tice naziva jezika, on je politicki i dogovorom. Naziv srpsko-hrvatski je bio dogovorom. Nazivi srpski, hrvatski, bosanski, bosnjacki, crnogorski su politicki. Ja nikom ne upirem pravo da stokavski ( zapadni, istocni, ekavski, jekavski i ijekavski ) zovu politicki jer je to mnogo bolje nego nasilno mijenjanje jezika. Dva brata mogu na smrt da se mrze ali to ne znaci da trebaju poceti pricati dva razlicita jezika. Hrvatski leksikolozi su za proteklih 15 godina pokusali i djelimicno uspjeli da udalje hrvatski od srpskog mada je jos uvijek knjizevni srpski mnogo blizi knizevnom hrvatskom nego razliziti dijalekti unutar Hrvatske. Iako jezik sluzi i za pojedinacno kreativno izrazavanje, njegova primarna uloga je u komunikaciji. Kada bi se americki engleski i britski engleski pisali fonetski kao sto je 99.9% slucaj sa srpsko-hrvatskim, vjerovatno bi razlika izmedju ta dva jezika bila vidljivo veca nego danasnjeg srskog i hrvatskog. Da se nije uspostavila komunikacija izmedju evropskog i americkog kontenenta i da nisu prekinuta neprijateljstva, gradjani te dvije aglofonske zemlje se bi se danas vjerovatno tesko sporazumijevali. Jos uvijek postoje leksikolozi u Hrvatskoj koji uce da “tijekom ” je pogresno i da “tokom” treba pravilno govoriti. Medjutim, ako vecina govori “tijekom” onda se ne moze reci da je to nepravilno. Engleski leksikolozi su u srednjem vijeku razlicito od drugih evropskih jezika usvojili sa latinskog “actual” kao stvaran, “eventual” kao krajnji, “control” kao upravjanje, “fabric” kao tkanina, “billion” kao milijarda i.t.d. Dobicete jedinicu ako actual, eventual,control,fabric upotr(ij)ebite kao aktualni,eventualni, kontrola, fabrika, bilion. Ja licno koristim “kafa’ i “kava” kako mi se cefne a koristim iskljucivo “nisam” (umjesto “nijesam” ) iako sam porijeklom iz Crne Gore zato sto mi se tako vise svidja. Sa druge strane, ja zivim u inostranstvu. Ako neko procita ovaj komentar neka sebi postavi ovo pitanje: Je li “sat” hrvatska ili srpska rijec, i opet, je li “cas” srpska ili hrvatska rijec.
aleksandar says:
Oct 11, 2010
Ja sam nedavno, u komentaru na slican tekst procitao nesto ovako “Rastaju se Srbin i Hrvat nakon posla’ Srbin odlazi kuci gde ga ceka domacica, a Hrvat ide doma kucanici’. Sta vise.