Od ponuđenih reality emisija na TV-u malo šta pratim. U suštini nisam od onih koji su totalno protiv njih i ne žele ni da pogledaju o čemu se radi. Ja sam svaku pogledala bar malo, da vidim o čemu se radi jer nemam drugačiji način da procijenim je li mi se nešto sviđa ili ne.
Gledala sam pomalo i Velikog brata, Farmu i Operaciju trijumf, plesove i pjevanja sa zvijezdama i ostale varijacije na temu. Sve po jednom i ništa me nije oduševilo niti duže vezalo uz ekran. Ako ćemo iskreno, ovakvi programi i njihova popularnost me više brinu, ali nije moje da se bavim time.
Međutim, jedna TV emisija koju nekad svrstavaju u reality show me “kupila” i trudila sam se da ne propustim nijednu epizodu. Radi se o “Jezikovoj juhi”, TV emisiji u kojoj Stephan Macchi, vrhunski kuhar, putuje Hrvatskom i posjećuje restorane koji imaju problema sa manjkom gostiju. On svake sedmice posjeti 1 restoran i u njemu se zadrži 4 dana. Za to vrijeme pokuša utvrditi mane i ispraviti ih onoliko koliko može za to kratko vrijeme.
Zašto se meni toliko svidjela ova emisija?
Prije svega, Stephan je profesionalac u svom poslu. Ja inače obožavam ljude koji su posvećeni onom što rade i koji vole svoj posao a to se kod njega vidi iz aviona 
I tako on uđe u restoran i “snimi” šta ne valja. Posebno mi je zanimljivo gledati kako se ponašaju domaćini. U početku su svi u nekom odbrambenom stavu sa pričom “Šta on tu nama sad pametuje i sl”. A kad dođe do konkretnog “okršaja” u kuhinji i kad se uvjere u to da Stephan itekako zna svoj posao obično se povuku i počnu da slušaju i prihvataju savjete.
Zanimljivo mi je bilo gledati različite restorane na totalno različitim lokacijama kako imaju identične probleme. To su uglavnom nedostatak komunikacije, amaterizam i nedostatak želje za napredovanjem i učenjem. I tako je Stephan iz restorana u restoran pričao sa zaposlenima i vrlo često samo izgovaranjem nezadovoljstava i problema glasno i jasno je dolazilo i do njihovih rješenja.
Ne znam koliko je ova emisija inače gledana ali bih je lično u formi DVD-a (obe sezone) davala poput udžbenika prvenstveno svim ugostiteljskim školama, a onda i svim restoranima – gazdama i zaposlenim. Čak sam razmišljala da bi se moglo testirati koliko je ko zainteresovan za ugostiteljski posao po tome da li mu je ili ne zanimljiva ova emisija. Sigurno bi svako mogao prepoznati neke greške koje pravi i sam pronaći način za njihovo rješenje pa zato mislim da je ovo show iz kojeg se može mnogo naučiti o poslu inače.
Ako niste imali priliku pogledati nijednu epizodu (a zanima vas o čemu pričam) ovdje je link na posljednju iz ove sezone u kojoj Stephan obilazi nakon nekoliko mjeseci 3 restorana u kojima je bio da vidi šta se (i da li se išta) promijenilo od njegovog boravka.
Link na video – Stephana neki od restorana koje je spašavao razočarali, drugi oduševili
